Embaixada Japaun realiza resepsaun komemora loron moris Imperiadór NARUHITO

DILI, 02 Marsu 2026 (TATOLI)—Embaxada Japaun iha Timor-Leste, segunda ne’e, iha edifisiu Embaxada realiza resepsaun hodi komemora loron moris ba da-66 Sua Majestade, Imperadór NARUHITO husi Japaun.
Resepsaun ne’e, Prezidente Repúblika José Ramos-Horta hanesan konvidadu espesiál no iha diskursu, Xefe Estadu agradese ba Embaixadór Yasushi Yamamoto ba sira-nia konvite laran-di’ak no dedikasaun ba fortalesimentu relasaun entre Timor-Leste no Japaun.
“Iha okaziaun solene ida-ne’e, ha’u hamutuk ho Povu Japaun no admiradór millaun resin husi Uma Imperiál iha mundu tomak hodi aprezenta ha’u-nia parabéns no dezeju sira ba saúde, serenidade no moris naruk ba Sua Majestade Imperiál,” Ramos-Horta hateten iha nia diskursu.
Nia dehan, Imperadór NARUHITU kontinua atu personifika valór sira haraik-an nian, servisu públiku no ligasaun umana ne’ebé inspira respeitu no admirasaun. Ninia ukun, ne’ebé hahú iha 2019, simboliza kontinuidade, estabilidade no dedikasaun ba moris-di’ak povu Japaun nian.
“Ha’u rai ho partikulár apresu memória ha’u-nia enkontru ho Sua Majestade iha Tókiu, antes nia sa’e ba Tronu Krisântemu. Ha’u sente impresionadu tebes ho nia kordialidade, simplisidade no vizaun umanista,” Ramos-Horta afirma.
Timor-Leste -Japaun amizade duradoura no kooperasaun estratéjika
Timor-Leste no Japaun partilla valór fundamentál: demokrasia, Estadu Direitu, respeitu ba direitus umanus, dame no kooperasaun internasionál.
“Tinan ida-ne’e ita hakbesik ba tinan 24 hosi estabelesimentu formál relasaun diplomátika sira entre ita-nia nasaun rua. Durante kuaze dékada rua ho balun ne’e, Japaun sai nu’udar parseiru ne’ebé konstante, konfiável no jenerozu iha dezenvolvimentu nasionál Timor-Leste nian,” nia hateten.
Husi tinan dahuluk Timor-Lestenia independénsia, Japaun hala’o knaar importante hodi fó apoiu ba estabilizasaun institusionál, konsolidasaun dame no fortalesimentu kapasidade sira Estadu Timorense kontributu sira ne’ebé sai nafatin fatuk-inan ba Timor-Leste nia istória kontemporánea.
“Ami agradese, liuliu, ba Japaun nia apoiu kontinuadu ba Timor-Leste nia prosesu adezaun ba ASEAN, no mós kooperasaun téknika no institusionál ne’ebé haforsa ona ita-nia kapasidade nasionál sira, inklui liuhosi Ajénsia Kooperasaun Internasionál Japaun nian (JICA), ne’ebé nia servisu sai krusiál iha formasaun pesoál timoroan sira no transferénsia koñesimentu tékniku no administrativu. Ami atensaun hanesan ba Japaun nia vizaun estratéjika ba Indo-Pasífiku Livre no Abertu, bazeia ba respeitu ba direitu internasionál, liberdade ba navegasaun no rezolusaun pasífika ba konflitu sira prinsípiu sira ne’ebé fundamentál ba Estadu illa ki’ik sira hanesan Timor-Leste,” nia dehan.
Kontestu ida-ne’e, atu refere vizita ofisiál ne’ebé Xefe Estadu realiza ba Japaun entre loron 21 no 29 fulan-agostu tinan 2025, durante ne’ebé hetan onra atu partisipa iha Jantar ho Sua Primeiru-Ministru Shigeru Ishiba no iha enkontru ne’ebé marka momentu signifikativu ida iha konsolidasaun parseria estratéjika ida ne’ebé foka ba dezenvolvimentu ekonómiku, enerjia renovável no seguransa rejionál.
“Entre rezultadu prátiku sira-ne’ebé alkansa, ha’u destaka progresu projetu estaleiru naval Tsuneishi Shipbuilding iha Manatuto, ne’ebé prevee kriasaun empregu liu 4,000 no formasaun ba enjeñeiru timor-oan sira iha Japaun. Reafirma mós apoiu estratéjiku Japaun nian ba modernizasaun RTTL no dezenvolvimentu kampu gás Greater Sunrise nian, projetu estruturante sira ba ita-nia futuru ekonómiku,” nia tenik.
Iha ámbitu kooperasaun bilaterál no rejionál, Japaun reitera ninia kompromisu ba kapasitasaun rekursu umanu liuhosi programa bolsa estudu foun sira, inklui JDS, nune’e mós haruka traballadór timor-oan sira ne’ebé kualifikadu ba Japaun.
Kooperasaun iha materia seguransa liuhosi kuadru Asisténsia Ofisiál ba Seguransa (OSA) mós hametin, no repete filafali apoiu firme Japaun nian ba Timor-Leste nia integrasaun tomak iha ASEAN, hodi konsolida ita-nia nasaun nu’udar parseiru ida ne’ebé estável no konfiável iha Sudeste Aziátiku.
Kooperasaun iha área prioridade sira
Parseria entre Timor-Leste no Japaun kontinua aprofunda iha domíniu estratéjiku oioin:
Iha Saúde no Infraestrutura, apoiu Japaun nian hodi hametin Ospitál Nasionál Guido Valadares no projetu estruturante sira seluk hatudu kompromisu klaru ba timoroan nia moris-di’ak.
Iha Dezenvolvimentu Marítimu no Industriál, projetu sira konstrusaun ró nian (husi Tsuneishi Shipbuilding) no formasaun téknika reprezenta investimentu ekonómiku sustentável, transferénsia koñesimentu no kriasaun empregu kualifikadu ba juventude Timoroan sira.
“Nu’udar nasaun illa rua ne’ebé liga hosi Oseanu Pasífiku ne’ebé luan, ita fahe responsabilidade komún ida hodi promove seguransa marítima, ekonomia azul no jestaun sustentável ba ita-nia rekursu tasi nian,” nia dehan.
Iha setór Enerjia Renovável, sentrál solar Manatutu, ne’ebé harii husi konsórsiu franko-japonés entre EDF no Itochu Corporation, reprezenta marku importante ida iha tranzisaun enerjétika Timor-Leste nian.
“Projetu ida-ne’e reforsa ami-nia kapasidade ba produsaun enerjia moos, kontribui ba hamenus dependénsia ba kombustível fósil sira no hatudu ami-nia kompromisu fahe ba modelu dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentável no responsavel ba ambiente.
Iha Jestaun Dezastre no Reziliénsia Klimátika, Japaun nia esperiénsia kona-ba prevensaun no responde ba dezastre naturál sira hanesan referénsia mundiál no área kooperasaun ida ne’ebé iha relevánsia boot ba Timor-Leste,” nia dehan tan.
Timor-Leste-Japaun koñese kona-ba dezafiu sira ne’ebé hamosu hosi mudansa klimátika no fenómenu naturál estremu sira, ne’ebé reforsa importánsia hosi aprofundamentu kooperasaun iha reziliénsia, adaptasaun klimátika no planeamentu urbanu sustentável.
“Iha Edukasaun no Formasaun Profisionál, númeru estudante no estajiáriu timoroan sira-ne’ebé aumenta iha Japaun simboliza ponte moris ida entre ita-nia povu sira, hodi promove interkámbiu kulturál, inovasaun no fortalesimentu institusionál. Joven sira-ne’e fila mai Timor-Leste lori ho sira dixiplina, koñesimentu tékniku no valór sira perseveransa nian—espíritu Gaman nian, abilidade Japaun nian ne’ebé notável atu hasoru adversidade ho dignidade no determinasaun,” nia hateten.
Haree ba futuru
Iha kontestu internasionál ne’ebé marka ho dezafiu kompleksu sira–instabilidade jeopolítika, mudansa klimátika no inserteza ekonómika sira parseria sira bazeia ba konfiansa no valór sira ne’ebé fahe sai esensiál liután.
“Ita partilla hanesan aspirasaun ba mundu ida ne’ebé livre hosi arma nukleár sira, kauza ida ne’ebé iha signifikadu espesiál tuir istória Japaun nian no sai nafatin hanesan imperativu morál ba komunidade internasionál,” nia hatutan.
Timor-Leste reafirma ninia kompromisu atu aprofunda kooperasaun bilaterál ho Japaun, habelar oportunidade ba investimentu, interkámbiu akadémiku, dezenvolvimentu sustentável no kolaborasaun multilaterál.
“Ha’u mós sente onradu atu informa ba ita-boot sira katak ha’u sei halo viajen fali ba Japaun iha tinan ida-ne’e hodi partisipa iha eventu internasionál importante rua iha Tókiu: The Nippon Foundation’s Island States Ocean Summit, hosi loron 3-4 fulan-juñu tinan 2026, promove hosi The Nippon Foundation, no Future of Asia Forum nian, hosi loron 10-11 fulan-Juñu, tinan 2026, ne’ebé organiza hosi Nikkei Inc,” nia dehan.
Envolvimentu sira-ne’e reflete importánsia ne’ebé aumenta hosi kooperasaun entre Estadu illa sira, no mós Japaun nia papél nu’udar plataforma ida ba diálogu estratéjiku kona-ba futuru Ázia no Indo-Pasífiku nian.
“Ba komunidade Japoneza ne’ebé hela iha Timor-Leste, ha’u hato’o ami-nia apresiasaun ba imi-nia kontribuisaun folin-boot ba eskola sira, ospitál sira, empreza no projetu dezenvolvimentu sira, reforsa loroloron lasu umanu sira entre ita-nia nasaun rua,” nia konklui.
Atu amizade entre Timor-Leste no Japaun buras nafatin, sustenta ho respeitu mútuo no vizaun komún ba dame no prosperidade.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximeens
