Alterasaun Lei Partidu Polítiku aprova ona iha faze jeneralidade

DILI, 04 Marsu 2026 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál aprova, iha jeneralidade, proposta lei númeru 26/VI (2ª) – alterasaun daruak ba lei númeru 3/2004, 14 Abríl, kona-ba Lei Partidu Polítiku iha faze jeneralidade.
Vise-Ministru Asuntu Parlamentár, Adérito Hugo, hateten faze inísiu país nia restaurasaun independénsia iha lejizlatura dahuluk halo faze fundamentál ba dezenvolvimentu institusionál Estadu direitu demokrátiku hodi kria kuadru normativu baze ba pluralizmu atu estabelese partidu polítiku.
Tuir nia, lei ne’e la’o ona dékada rua-resin iha sistema polítika aprezenta sinál klaru ba maturidade polítika partidária ne’ebé reflete alternansia iha governativa dezde eleisaun demokrátiku sira, pluralizmu estabilizadu, konsolidasaun ba instituisaun soberania no preparasaun graduál ba podér lokál.
Iha kontestu foun ida-ne’e, governante ne’e dehan iha nesesidade atu reforsa padraun institusionál ne’ebé ezije ba partidu polítiku sira iha implementasaun polítika iha demokratizasaun, hanesan Konstituisaun artigu 46 konstitui direitu no partisipasaun partidu polítiku ne’ebé define norma ho relasaun organizasaun no funsionamentu.
“Kontestu ne’e, iha alterasaun daruak aprezenta la’ós atu restrinji ita-nia pluralizmu polítiku, más atu konsolida liután institusionál sira hodi eleva tan padraun estruturál ba rejime partidária ninian”, nia hato’o.
Elementu sira importante estruturante ba enkuadramenfu ida ne’e mak rezerva lejizlativa konstituisionál liga ho organizasaun partidária no konsolidasaun kualitativa sistema demokrátika nian.
Nune’e, alterasaun ne’e hakarak halo ba lei vijente iha artigu 6, 11, 12, 13, 14, 18. “Pontu prinsipál ne’ebé Governu aprezenta iha alterasaun ne’e, liga ho dinámika dezenvolvimentu instituisaun demokrátiku hanesan partidu polítiku sira”, nia dehan.
Parte Governu rejista opiniaun hotu husi prosesu audiénsia públika no debate jeneralidade ba inisiativa lejizlativa ne’e no bele halo diskusaun espesífika iha espesialidade hodi bele to’o ba faze aprovasaun finál ne’ebé kompeténsia husi orgáun lejizlativa nian.
Xefe bankada Kmanek Haburas Unidade Nasionál Timoroan (KHUNTO), António Verdial de Sousa, hateten demokrasia Timor-Leste harii iha ai-riin liberdade, igualdade no pluralizmu polítiku mak baze ba país nia dezenvolvimentu no estabilidade.
Deputadu ne’e subliña Konstituisaun artigu 46 garante ba sidadaun hothotu atu harii no partisipa iha instrumentu polítiku sira hodi estabelese katak, regra sira ne’ebé naka’it ba sira-nia organizasaun no funsionamentu hetan aprovasaun tuir lei.
Nia sujere atu reflete ba prinsípiu fundamentál ida ne’ebé reflete kompromisu Estadu nian mak atu promove ambiente polítika inkluziva no reprezentativa tenke respeita diversidade, ideolojia no opiniaun sira seluk.
Bankada haree insiativa Governu nian ba alterasaun ne’e reprezenta marku ida hodi regula funsionamentu partidu polítiku sira hodi oferese enkuadramentu legál ida ba sira-nia konstituisaun, organizasaun no funsionamentu,
Tuir nia, iha kontestu ida ne’e Governu Dasiak propoin alterasaun daruak ne’e, liuliu motiva husi razaun fundamentál mak hanesan garante demokrasia interna no promove implementasaun nasionál husi partidu polítiku sira.
Aleinde ne’e, nesesidade atu asegura instrumentu polítiku sira hotu iha sede iha divizaun administrativa hotu ho medida ne’e hakarak partidu sira dezenvolve an ho nia atividade iha territóriu, hametin unidade nasionál.
Xefe bankada Partidu Demokrátiku (PD), Manuel Henrique Noronha, hato’o apresiasaun ba proposta lei ne’e tanba prienxe formatu legál, rejimentál no konstituisionál hodi diskute no aprova iha plenária.
Nia dehan proposta lei ne’e diskute ona iha audiénsia iha Komisaun A ne’ebé trata Asuntu Konstitusionál no Justisa ho kuadru superiór partidu polítiku sira ne’ebé hetan asentu parlamentár hothotu manifesta apoiu.
“Ida ne’e hatudu iha vontade polítika no kompromisu koletivu, hodi hadi’a no fortifika sistema partidária iha ita-nia rai”, nia reforsa.
Xefe bankada Partidu Kongresu Nasionál Rekonstrusaun Timorense (CNRT, sigla portugés), Patrocínio dos Reis Fernandes, reforsa presiza duni atu halo alterasaun konforme entidade sira ne’ebé Komisaun A konvida no rona ona sira-nia hanoin.
Notísia relevante: Partidu sira apoiu no hato’o rekomendasaun kona-ba alterasaun Lei Partidu Polítiku
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora
