Inundasaun iha Díli: Entre jestaun lixu, alterasaun klimátika no zero plástiku

fot

Eskritór: Orlando da Cruz

(Mestrandu hosi Universidade Estadual do Mato Grosso)

Editór/a: Cesar Ferreira Amaral

(Mestrandu hosi Universitas Gadjah Mada),

Ines do Carmo

(Mestranda hosi Universidade Federal Santa Catarina)

 

Lixu maka restu materiál hirak ne’ebé ninia orijen hosi materiál vejetál, animál no liu-liu orijen hosi indústria hanesan plástiku, aluminiu, lata no besi aat sira seluk ne’ebé inútil ka la uzadu normalmente soe livremente iha fatin-fatin. Jestaun lixu inorgániku orijen industriál hanesan plástiku no besi aat hirak ne’e inefisiente sai preokupasaun ida ba ita hotu tanba bele fó impaktu diretamente ba ekosistema rai-maran no ekosistema akuátika.

Timor-Leste hanesan país ida ne’ebé iha hela faze dezenvolvimentu, país dependente no konsumidór demaziadu ba produtu importadu sai fatór determinante ida mós   konsentrasaun lixu bainhira jestaun lixu hirak ne’e la efisiente, liuliu iha área urbana sira ne’ebé ema hotu depende liu asesu ba supermerkadu hodi sosa produtu ba nesesidade lorloron nian.

Atu redús lixu hirak ne’e, mandatu Governu uluk ko’alia ona zero plástiku maibé kompromisu ida-ne’e la susesu tanba makaer-ukun rasik laiha seriedade hodi realiza kompromisu ida-ne’e hodi implementa jestaun lixu ida efisiente, aat liután bainhira halo reuniaun bo’ot, makaer-ukun sira rasik mak sempre tau akuase no serveja sira nakonu iha meza leten hodi kontribui mós ba lixu iha área urbana.

Maibé iha eskrita ida-ne’e ninia prioridade atu haree no análize hanoin balun kona-bá soe lixu arbiru mak sai fatór determinante no prinsipál hodi kontribui ba inundasaun iha sidade Díli, liuliu ema hirak ne’ebé mak iha podér politiku sempre jeneraliza hodi fó sala de’it ba komunidade sira mak laiha konsiénsia hodi soe lixu arbiru mak mosu inundasaun maibé ignora sira-nia papel atu halo jestaun lixu ho efisiente no haluha sira-nia kompromisu  zero plástiku. Governu rasik mós daudaun ne’e organiza área urbana mai ho razaun balun atu rezolve mós inundasaun iha Díli hodi sobu obrigatóriu no forsadamente komunidade nia uma iha fatfatin maibé realidade la’os sobu uma kintu-kantu ka iha fatfatin ne’e mak solusaun ida di’ak no efisiente ba rezolve problema  inundasaun tanba loron hirak liubá nafatin akontese inundasaun iha área balun parte Díli laran nian.

Ho razaun hirak ne’e mak hodi hamosu eskrita ida-ne’e atu fó hanoin kritiku balun, sera que inundasaun iha Díli ne’e kauza hosi jestaun lixu inefisiente no falla iha polítika zero plástiku ka problema mudansa klimátika? Atu hatene ida-ne’e mai ita hotu asesu dadus, informasaun no hanoin balun tuir mai.

Emisaun gás efeitu estufa no nia konsekuénsia ba Casa Comum

Tuir dadus ne’ebé National Geographic publika iha 26 agostu 2020 katak temperatura média superfisie planeta mak 15 0C. Iha 20 novembru 2023, Média CNN Brazil fó sai  dadus temperatura hosi Administrasaun Nasionál Oseánika no Atmosférika (NOAA), Departamentu Komérsiu EUA rejista iha Vale Morte, California iha tinan 1913 rekorde temperatura aas liu iha planeta maka 56.7ºC no temperatura ki’ik liu rejista iha tinan 1983, iha estasaun Vostok, Antártida mak -89,2ºC.

No tuir relatóriu Global Carbon Budget indika katak iha tinan 2024, emisaun sira hosi kombustível fósil oioin aumenta bebeik no iha relatóriu ne’e deskreve emisaun hosi karvaun ho totál 0.2%, petróleu ho porsentu 0.9% no gás ho porsentu 2.4%. Entre emisaun hosi kombustível fósil hirak ne’e, Xina emite porsentu 32% hosi totál globál no aumenta 0.2%; hosi Estadus Unidus emite porsentu 13% hosi totál mundiál no tun 0.6%; Índia nia emisaun ho 8% hosi totál mundiál no aumenta 4.6%; no emisaun hosi Uniaun Europeia ho 7% hosi totál globál no tuun 3.8%. Jeralmente, emisaun gas efeitu estufa hosi kombustível fósil sira iha mundu tomak ho totál 38%.

Entre dadus iha leten, Rede Global de Vigilância da Atmosfera da OMM mós fó sai hosi ONU News iha 28 outubru 2024 katak durante dekada rua ikus ne’e, konsentrasaun dióxidu karbonu iha atmosfera aumenta liu ona pursentu sanulu (+10%) tamba iha tinan 2004, konsentrasaun dioxidu karbonu 377,1 ppm, enkuantu iha tinan 2023 dioxidu karbonu aumenta 420 ppm signifika durante dekada ruanulu ikus ne’e dioxidu karbonu aumenta 11,4%. Gas metanu atinje 1.934 ppm no óxidu nitrozu atinje 336 ppm kompara tinan milaun tolu ka lima liubá.

Bainhira temperatura manas aumenta liu 2 até 3 0C kauza nível tasi bele aumenta metru 10 to’o 20 tanba konsentrasaun gás estufa sira aumenta temperatura bele diminui diretamente akumulasaun jelu sira hodi aselera ka aumenta lais liu nível tasi no halo asidifikasaun oseanu. Gás efeitu estufa hirak ne’e kontribui tebes ba akesimentu globál, bele  halakon espésie biodiversidade sira  (extinção das espécies) no fó impaktu mós ba ekonomia.

Tuir análize, inséndiu florestál sira iha planeta mós bele hamosu emisaun karbonu barak liu ba atmosfera no halo deflorestasaun mós halakon ai-horis ninia kapasidade naturál atu absorve no armazena dioxidu karbonu la efisiente. Nune’e, CO2 barak liu sei hela iha atmosfera, hodi aselera akesimentu globál (ONU News, 2023).

Entaun, haree hosi dadus kona-bá temperatura ne’ebé ultrapasa ona temperatura média globál ka la ekilibriu ona iha planeta ida-ne’e. Inundasaun mosu la’os razaun fundamentál mak kauza hosi valeta klo’ot no akuza komunidade laiha konsiénsia no soe fo’er arbiru sai intupidu iha valeta, bee sa’e fali estrada até sa’e to’o kama toba fatin iha kuartu laran.

Maibé atualmente mosu inundasaun ne’e tanba iha mudansa ka alterasaun klimátika, aumenta bebeik temperatura média globál kauza hosi nasaun bobo’ot sira iha kompetisaun maka’as ba merkadu no kreximentu ekonómiku dezenvolve indústria sira liuliu indústria kímika, iha setór agríkola mak rezultadu fermentasaun entérika hosi hakiak animál (criação de gado) ho ninia númeru populasaun ne’ebé barak, deflorestasaun ba ai-laran tuan sira ho objetivu atu espande produsaun agríkola ho eskala bo’ot, sunu área florestál no bioma sira, sunu lixu agríkola sira no tratamentu lixu no bee-fo’er, emisaun gás hosi explorasaun minerál no kombustivél fosil hanesan mina no gás naturál no kontribui direita hosi dioxidu karbonu libera hosi transporte kareta no motorizada sira-nia suar hodi libera gás efeitu estufa no karbóniku la iha limitasaun.

Gas efeitu estufa hirak ne’e mak hanesan dióksidu karbonu (CO2), metanu (CH4), óxidu nitrozu (N2O), hexafluoruro de enxofre (SF6) no família sira hosi perfluorokarbonu sira (kompostu sira hosi fluoradu, liuliu perfluorometanu (CF4) no perfluoroetanu (C2 F6) no hidrokarbonetu sira (HFC).

Kuandu libera ona gas hirak ne’e, halo alterasaun klimátika, aumenta temperatura ne’ebé liu ona nia média sai desekilibradu, hodi destrói jelu sira liuliu iha antartida kontribui diretamente ba aumentu nível tasi nian, asidifikasaun oseánika, poluisaun atmosférika no akesimentu globál hodi aselera síkulu bee nian liuhosi prosesu evaporasaun hosi tasi, mota no lagoa sira ne’ebé lais no maka’as liu hodi akumula ka forma vapor iha atmosfera transforma udan been ne’ebé monu irregularidade ka la tuir nia tempu ho kuantidade bo’ot fasil tebés akontese degradasaun ambientál sira hanesan erozaun iha foho lolon sira no inundasaun iha terrenu planu no ladun elevadu sira liuliu iha sidade ka área urbana sira iha potensialidade bo’ot tebés ba inundasaun no enchentes tanba kapasidade impermeável atu absorve bee ba rai okos ne’ebé kontribui hosi masa antropojénika sira hanesan taka espasu mamuk sira ho tijolu, simentu, alkatraun, konstrui prediu no edifisiu bo’ot sira hale’u ho moru protesaun, ikus udan mai bee halai fali ba povu ne’ebé ninia uma la iha moru protesaun.

Timor-Leste hanesan nasaun vítima ida mós ba alterasaun klimátika, atu reduú inundasaun ida-ne’e, la’os ho dalan úniku mak sobu de’it komunidade nia uma no atu fó projetu ba kompaina sira hodi haluan valeta nia kuak ka tamañu klo’ot, liuliu ita tenke sujere ba nasaun bobo’ot sira mak respeita konvensaun internasionál sira liga ba mitigasaun mudansa klimátika globál liuliu pais industrializadu hirak sai alvu ba Protokolu Kyoto fó sai ona iha konferénsia internasionál ida iha Japaun, iha tinan 1997 no konvensaun sira seluk liga ho meiu ambiente kada país ratifika atu redús gás efeitu estufa sira mensiona iha leten.

Nasaun sira ne’ebé sai alvu atu redús emisaun gas efeitu estufa iha Protokolu Kyoto ne’e komposta hosi Europa Osidentál mak hanesan Áustria, Béljika, Kroásia, Dinamarka, Finlándia, Fransa, Alemaña, Grésia, Islándia, Irlanda, Itália, Lustena, Portugál, Norteland, Eslovénia, España, Suésia. No nasaun industrializadu sira iha Europa Leste mak hanesan Bulgária, Eslovákia, Hungria, Polónia, Repúblika Xeka no Roménia; Nasaun industrializadu sira hosi eis-Uniaun Soviétika mak hanesan Rúsia, Ukránia, Estónia, Letónia no Lituánia; Estadus Unidus, Nova Zelándia, no Kanadá no ita-nia viziñu Australia rasik.

Ita tenke konsiente ho pais kapitalista sira ne’e nia interese bo’ot ba kompetisaun ekonomia iha nível globál prodús produtu oioin iha fabrikasaun hanesan lata, plástiku no prodús matéria inorgániku sira seluk ne’ebé kontribui suar loron tomak, emite gas efeitu estufa hodi aumenta temperatura atu sunu mutuk planeta azul sai planeta infernu, ikus rezultadu produsaun materia inorgániku sira sai lixu sólidu difísil halo dekompozisaun, butuk iha ekosistema rai-maran tama to’o tasi laran até afeta biodiversidade sira.

Maibé lixu la’ós fatór prinsipál hodi hamosu inundasaun tanba realidade iha país seluk hanesan Brazil, konstrusaun valeta sira sempre tamañu luan no valeta nia modelu bele halo filtrasaun ka la permite lixu mo’ut arbiru ba valeta kuak no komunidade mós respeita ambiente no la soe lixu arbiru maibé intensidade udan bo’ot, iha área balun sempre akontese inundasaun.

Se ita loke matan didi’ak hodi haree Sidade Díli nia área, konserteza iha área balun ne’e fasil liu sai área inundada tanba naturalmente forma terrenu planu, laduun elevada no klo’ot no maioria área Díli laran ne’e iha kedas foho nia hun, udan been hosi foho leten tun mai lais liu ka kait fatin la iha no la mout ba rai okos, entaun udan been sira ne’e konsentra hamutuk iha área plana no laduun elevadu sira ne’e fasil liu hetan inundasaun liuliu parte Kaikoli ne’ebé uluk nakonu ho bee lihun ka lagoa to’o agora mós área refere atu asesu bee la presiza ke’e kle’an, satán edifísiu bo’ot sira haleu ho moru protesaun, espasu mamuk balun komunidade la hela mós taka hotu simentu, tijolu no alkatraun, entaun konsentrasaun udan-been iha área hirak ne’e la iha kapasidade permeável atu absorve bee ba rai okos.

Udan-been hosi altitude ka foho mós sempre lori sedimentu sira ba sidade laran liuliu Governu fó projetu ba empreza hodi fera foho lolon hodi halo estrasaun minerál sira, ida-ne’e kontribui tebes atu depozita sedimentu ka halo  asoreamentu iha terrenu planu superfisiál (pouco elevado) no nakonu iha valeta laran, ikus bee invade fali ba estrada no komunidade nia uma.

Haree situasaun reál agora, Governu rasik mós laiha polítika ida ne’ebé integra ekolojia no ambiente nu’udár sentru iha aspetu dezenvolvimentu urbanu ka seidauk iha hanoin halo rearborizasaun urbana hodi tesi fila-fali ai-hun bo’ot sira iha valór ekolójiku no ambientál iha Díli laran nahe fali tijolu no simentu. Maneira oho ai-hun bo’ot no nahe tijolu no simentu sira ne’e nu’udár prátika destrutiva ne’ebé kontribui tebés ba aumenta temperatura no halakon mós funsaun ai-horis atu infiltra bee ne’ebé iha rai okos hodi redús enchentes iha área superfisiál plana sira, aleinde ai-horis sira hala’o funsaun transpirasaun hodi aumenta umidade ar no halo absorsaun dióksidu karbonu iha atmosfera.

Ba ha’u, uluk ne’e mak halo estudu viabilidade ida kle’an, área fasil inundada hirak iha Díli laran hanesan área Kaikoli uluk nakonu ho lagoa la’os merese atu halo instalasaun no konstrusaun uma no edifísiu sira maibé área superfisiál ida merese ba agrikultura liuliu aquicultura hodi haki’ak espésie ikan no espésie akuátika sira seluk. Buat hotu liu ona, ita mós halo tuir de’it kolonialista halo instalasaun sidade no foin mak hakfodak hodi sobu uma kintu-kantu, ne’e la’os solusaun maibé destroisaun. Ita hotu sai vítima ona ba alterasaun klimátika maibé sai vítima tan ba Governu nia hahalok destrutiva.

Inundasaun no jestaun lixu inefisiente: falla kompromisu zero plástiku ka falta konsiénsia hosi komunidade?

Dala-barak ema iha podér fó sala ba komunidade katak komunidade nia konsiénsia la iha hodi soe lixu arbiru mak hetan inundasaun hodi haluha asaun ba sira-nia kompromisu zero plástiku. Inundasaun ida agora la’ós ona konsekuénsia soe lixu mak fatór prinsipál maibé hosi alterasaun klimátika. Klaru katak soe lixu sólidu ka inorgániku sira ne’ebé deskontroladu no halo jestaun inefisiente fó ameasa sériu ba biodiversidade no ekosistema akuátiku ka rai-maran sira maske ita mak seidauk iha dadus ruma kona-bá impaktu lixu afeta ba biodiversidade sira.

Iha país sira seluk identifika ona animál tasi sira mate tan konsumu lixu, tuir notísia National Geographic iha loron 19 marsu 2019, baleia nurak ida mate iha Filipina konsume lixu plástiku ho kilograma haatnulu (40 Kg) no iha notísia Lusa publika iha 03 juñu 2018 iha Tailándia, baleia ida mate tolan saku plástiku walunulu (80 sacos de plásticos). No iha mós relatóriu hosi Jornál Independente hosi Inglaterra (www.independent.co.uk) iha 2018, ne’ebé relata katak baleia, golfiñu, tartaruga sira iha millaun atus ida mate kada tinan tanba kauza hosi lixu plástiku sólidu no materiál la degradável sira seluk iha tasi.

Lixu la’os afeta de’it biodiversidade animál maibé konsekuénsia direta hosi inefisiénsia iha jestaun lixu sólidu fó impaktu sira hanesan degradasaun rai, poluisaun bee, poluisaun ar, proliferasaun moras no vetór sira (Martins.,et al, 2024). Maibé keta haluha katak lixu inorgániku orijen industriál hirak ne’e la’os povu baibain mak prodús iha indústria hodi hetan osan, ne’e prodús hosi pais industrializadu iha interesse bo’ot ba ekonomia sira no Governu mak permite ba sira halo importasaun tanba Governu rasik seidauk iha kapasidade atu halo produsaun rasik iha rai laran. Entaun, komunidade nu’udár konsumidór no governu mak tau polítika atu halo jestaun ho efisiénsia.

Kompromisu no estratéjia kombate krize sosioambientál iha Timor-Leste

Atu rezolve krize sosioambientál sira, kada país iha mundu tomak kria rasik ninia lejislasaun nasionál no adota protokolu no konvensaun internasionál oioin tanba agora mundu preokupa kestaun sosioambientál nu’udár kestaun globál ne’ebé konsidera asuntu no temátiku interdixiplinár liga direta siénsia natureza no siénsia sosiál sira, sempre tau iha ajenda ba diálogu nasionál no internasionál atu evita agravamentu krize ambientál no ekolójika.

Timor-Leste mós iha ona enkuadramentu legál no kompromisu sira ba kombate krize hirak ne’e, ita rasik konsidera protesaun meiu ambiente no konservasaun rekursu naturál sira hola parte nu’udár Estadu nia objetivu no dever fundamentál, ne’ebé konsagra iha ita-nia konstituisaun RDTL artigu neen (6). Estadu liuhosi Governu rasik dekreta Dekretu-Lei N0 26/2012 de 04 de julho kona-bá Lei baze ambiental; Dekretu-Lei N0 5/2016 de 16 de Março kona-bá Lei Protesaun Área Protejida sira no Dekretu-Lei N0 6/2020 de 6 de fevereiro kona-bá Réjime jurídiku ba Protesaun no Konservasaun Biodiversidade. No ratifika mós konvensaun importante sira hanesan: Konvensaun Nasaun Unida nian kona-bá Diversidade Biolójika, Konvensaun Nasaun Unida atu Kombate Dezertifikasaun, Konvensaun Kuadru Nasaun Unida kona-bá Mudansa Klimátika no Konvensaun Viena ba Protesaun Mundu nian husi Kamada Ozonu. 

Além de enkuadramentu legál hirak ne’e, adota tan objetivu dezenvolvimentu sustentável 2030 nian ba da-XIII kona-bá papel atu foti asaun urjente hodi kombate mudansa klimátika no nia impaktu sira no objetivu ba da-XV kona-bá atu proteje, restaura no promove utilizasaun sustentável ba rekursu naturál sira, ekosistema rai-maran sira, jere floresta sira ho sustentável, kombate dezertifikasaun, atu hapara degradasaun rai no halakon biodiversidade tau iha ninia planu estratéjiku dezenvolvimentu nasionál ba 2011-2030.

Estadu liuhosi governu mós kria ona politika Nasionál Floresta, Planu Nasionál Meiu-ambiente no adota Sistema Adaptasaun Bazeia ba Ekosistema (AbE) hosi tipu ida Solusaun Bazeia ba Natureza (SbN) nu’udár elementu xave hodi apoia abordajen sistémiku ba adaptasaun klimátika, redusaun risku dezastre, pás no prosperidade ba tempu naruk hodi garante ekilibriu ekosistema, valór ekoturismu, uzu sustentável ba rekursu hirak ne’e nu’udár fonte rikeza ba apoia kreximentu ekonómiku Timor-Leste nian.

Estratéjia mitigasaun no kombate krize sosioambientál no sosioekolójika iha tempu agora no ba futuru ho de’it dokumentu eskritu legál sira sei la susesu bainhira la implementa ho sériu ka la iha asaun konkretu sira, entaun atu kombate kona-bá krize hirak ne’e, governu rasik mak kria programa sensibilizasaun no apoia diskusaun akadémika sira liga ho meiu ambiente no mudansa klimátika sai mós nu’udár tema prinsipál iha sociedade no governu mós presiza dezenvolve ona kurrikulu ne’ebé prioridade hodi integra dixiplina edukasaun ambientál no tema sira liga ho ekolojia iha ensinu fundamentál, biolojia konservasaun no etnobiolojia hodi valoriza matenek lokál ka saberes tradicionais sira oinsa konsiénsializa no fó koñesimentu kona-bá diversidade kulturál kona-bá valorizasaun ba biodiversidade no ambiente ne’e iha kursu biolojia no siénsia ambientál.

Governu mós presiza iha ona hanoin no asaun sira atu halo restaurasaun ekolójika iha área degradasaun sira no rearborizasaun urbana hodi kuda ai iha sidade laran, la’ós hatene de’it dudu halo moos ai-hun bobo’ot sira hodi nahe fali simentu no alkatraun iha espasu mamuk sira, ikus bee la mout ba rai okos akontese inundasaun, hatene fó sala de’it povu mak konsiénsia la iha soe fo’er arbiru, hodi ignora governu nia asaun destrutiva la tau politika ne’ebé integra ekolojia nu’udár sentru ba dezenvolvimentu no haluha totalmente kompromisu zero plástiku no jestaun lixu nefisiente nu’udár governu nia papel rasik.

Atu redús lixu inorgániku ne’ebé invade ita iha Timor-Leste mak redús produtu importadu no komesa halo ona asaun hodi dezenvolve setór agríkola no indústria ki’ik sira bele responde ona nesesidade iha rai laran. No bele halo tuir asaun ki’ikoan balun iha país seluk halo ona hanesan iha Brazil, atu redús lixu inorgániku, karik  individu balun sosa cocacola no cerveja garaffa ida, sei hetan deskontu no lori fila-fali ba kios na’in para empreza na’in foti fila-fali garrafa hirak ne’e. No iha instituisaun estatál sira mós instala bebedór, kada individuo lori de’it nia kopu ka garrafa mamuk hodi enxe de’it bee iha bebedór ne’ebé installadu iha kada instituisaun. No bele implemente ho sériu ita-nia prátika “Tara-Bandu” nu’udár lisan tradisionál Timor nian liuhosi kbiit akordu públiku  hodi proíbe ka bandu ba atividade umana deskontrolada ne’ebé la valoriza no la kuida biodiversidade no ambiente sira seluk nu’udár parte ida hosi sosiedade.

Konkluzaun

Krize ekolojia ka kualker degradasaun ambientál tantu erozaun no inundasaun ne’ebé sempre akontese ohin loron ne’e la’ós de’it iha ita-nia nasaun, ne’e fenómenu globál ida akontese iha nasaun sira seluk no mós fenómenu ne’e la’ós ona dezastre naturál. Dezastre no krize hirak ne’e kauza hosi ezisténsia no prezensa mundu modernu koloniál no dominasaun kapitalista mai ho nia kultura modernizasaun no globalizasaun liu-liu nasaun dezenvolvidu sira iha interese ekonomiku no akumulasaun kapitál ne’ebé aas halo explorasaun rekursu sira ne’ebé exesivu liu hanesan halo fragmentasaun abitat, deflorestasaun ba dezenvolvimentu agrikultura ho larga eskala, explorasaun minerál sira, dezenvolvimentu indústria sira ne’ebé exesivu ka la iha limitasaun.

Espesifikamente liga ho inundasaun, jestaun lixu inefisiente la’ós mós razaun fundamentál hamosu inundasaun maibé inundasaun iha tempu ohin loron kauza hosi alterasaun klimátika liu-liu konsekuénsia hosi emisaun gás efeitu estufa sira  la iha limitasaun aumenta temperatura manas ne’ebé liu ona média globál prosesa evaporasaun ne’ebé lais no maka’as iha tasi, mota no lagoa sira hodi konsentra no forma alta konsentrasaun vapór iha atmosfera prodús diretamente intensidade udan-been barak no maka’as liu hodi hetan inundasaun iha terrenu planu sira.

Iha área balun parte Díli fasil hetan inundasaun tanba naturalmente área ne’ebé forma  superfisie plana no klo’ot ne’ebé iha foho nia huun, udan-been tuun hosi foho lais no tahan fatin la iha no sempre lori sedimentu sira hanesan rai henek, rai rahun no materiál orgánika no solida sira seluk hosi parte altitude depozita no halo asoreamentu iha valeta sira. No Díli mós área ne’ebé okupa hosi masa antropojénika liu-liu edifisiu sira hale’u ho moru protesaun, konstrusaun ne’ebé taka ho tijolu, simentu no alkatraun iha área mamuk sira, ida ne’e impede kapasidade permeabilidade no abosorsaun udan been ba rai okos hodi hetan inundasaun no bee invade komunidade nia rezidénsia liuliu komunidade hirak ne’ebé la iha kapasidade atu halo moru protesaun sira.

Ramadan Publisidade

Leave a Reply

Latest Post

Sponsored